HGSS
backhills

Savjeti

Ova rubrika i sljedeće stranice postoje da bismo olakšali snalaženje ljudima pri bavljenu aktivnostima u prirodi. Savjete su napisali gorski spašavatelji iz vlastitog dugogodišnjeg iskustva.

Nadamo se da će vam savjeti pomoći u bavljenju aktivnostima u prirodi, a ako i jedan od ovih savjeta pomogne u sprečavanju nesreće, postojanje ovih stranica u potpunosti će biti opravdano!

U slučaju nesreće

Sigurnosna pravila

Savjeti za planinarenje i visoke planine

Penjanje

Skijanje, turno skijanje i sanjkanje

Speleologija

Aktivnosti na vodi

Speleoronjenje

Brdski biciklizam

U slučaju nesreće

Prvi uvjet kako bi prilikom nesreće ispravno postupali je sačuvati prisebnost i smiriti sebe i druge.

U slučaju nesreće:

  • sačuvajte prisebnost, smirite sebe i druge
  • zaštitite unesrećenog i sebe od neposredne opasnosti (od pada, od hladnoće, sunca, vlage i sl.) na najbolji mogući način
  • pružite unesrećenom prvu pomoć u okviru svog znanja i mogućnosti
  • označite mjesto nesreće ili mjesto gdje se unesrećeni nalazi (osobito zimi)
  • hitno o nesreći obavijestite HGSS

Obavijest o nesreći u planini ili drugom teško pristupačnom terenu gdje je potrebna pomoć HGSS-a može se predati:

  • preko Jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra tel.: 112
  • preko pozivnih telefona stanica Hrvatske gorske službe spašavanja
  • na obavještajnim točkama HGSS-a; (opskrbljeni planinarski domovi vidno označeni natpisom i znakom HGSS-a)
  • putem policije, tel.: 192
  • preko stanica hitne medicinske pomoći tel.: 194
  • bilo kojem pripadniku Hrvatske gorske službe spašavanja
  • obavijest o nesreći treba sadržavati sljedeće podatke:
    * ime, prezime, telefon/mobitel onog tko dojavljuje informacije o   nesreći,
    * mjesto nesreće (koliko je moguće precizan opis)
    * tko je unesrećeni (prezime, ime, dob)
    * što se dogodilo (uzrok i vrste ozljeda)
    * što je dosad poduzeto (vrsta pružene prve pomoći, tko je sve obaviješten)
    * vremenske prilike na mjestu nesreće
    * kakav je prilazni put do mjesta nesreće
  • Najefikasniji poziv za pomoć je onaj, uz koji se jave GPS koordinate mjesta nesreće učitane s pametnog telefona.

Poziv za pomoć:

Poziv za pomoć u planini ili stijeni daje se svjetlosnim ili zvučnim znacima. Poziv i odziv treba ponavljati do uspostavljanja čvrste i razgovijetne veze. Znakovi za poziv daju se šest puta u minuti svake druge minute, a odziv istim znacima tri puta svake druge minute. Znak da trebamo pomoć je i ispaljivanje crvene svijetleće rakete.

 

U slučaju spašavanja helikopterom prilikom njegovog naleta u blizini mjesta nesreće, pozivatelj ako je moguće postavlja tijelo u položaj “Y” – “yes” (uspravno tijelo s podignutim raširenim rukama). Lokaciju nesreće moguće je naznačiti i mahanjem astrofolijom (srebrna strana), a u sumrak ili ako je mjesto sjenovito bljeskalicom foto aparata ili mobitela.

Sigurnosna pravila

Sigurnosna pravila na prijedlog HGSS-a donosio je ravnatelj DUZS-a. Od 1. siječnja 2019. DUZS je transformiran za Ravnateljstvo Civilne Zaštite pri MUP-u.

Sigurnosna pravila na prijedlog HGSS-a donosio je ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Od 1. siječnja 2019. DUZS je transformiran za Ravnateljstvo Civilne Zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Sigurnosnim pravilima o mjerama i pravilima ponašanja osoba koje sudjeluju u aktivnosti na planinama i drugim nepristupačnim područjima uređuju se opće i posebne mjere, vrste aktivnosti i pravila ponašanja osoba koje sudjeluju u aktivnostima na planinama i drugim nepristupačnim područjima.

Temeljem 13.članka stavka 2. Zakona o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja na prijedlog HGSS-a, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje donosi ova sigurnosna pravila koja možete preuzeti klikom na:LINK

Savjeti za planinarenje i visoke planine

Visokim planinama smatramo područja iznad 2500 n/m. Ta je nadmorska visina za većinu ljudi granica iznad koje se javljaju privremeni simptomi, a kod nekih razvijaju i ozbiljniji zdravstveni problemi. Zbog toga iznad se 2500 n/m povećavaju se sigurnosni rizici i za njih treba pripremiti.

Planinarenje

Najvažnije je izabrati izlet kojeg tjelesno i vremenski možemo savladati.

  • u planinu ići uvijek s nekim; barem s još jednom odraslom osobom ili sa skupinom, ne odvajati se od druge osobe ili skupine
  • obavijestiti obitelj o svom smjeru kretanja, vremenu povratka i držati se tog plana
  • upisati se u knjigu posjetitelja u planinarskim domovima/u upisne knjige na vrhovima
  • pitati za savjet i poslušati domara u planinarskim domovima ili iskusnih planinara
  • računati na moguću promjenu vremena, imati sa sobom rezervnu toplu odjeću, kapu i zaštitu od kiše i vjetra
  • uvijek nositi uvijek baterijsku svjetiljku
  • uvijek nositi uvijek torbicu prve pomoći
  • na svakom dužem izletu nositi planinarski zemljovid i kompas
  • držati se puteva označenih planinarskom markacijom
  • nositi čvrste, udobne cipele s gumenim rebrastim potplatom
  • zimi biti posebno oprezan i misliti na rano padanje mraka
  • ne ići zimi na izlete na terenu kojeg ne poznajemo u ljetnim uvjetima
  • u više planine zimi ne ići bez iskusnih članova
  • nakon obilnih snježnih padalina tri dana ne ići u više planine
  • pratiti vremensku prognozu i obavijesti o stanju snijega i rizicima od lavina
  • nositi mobitel s punom baterijom
  • znati iščitati koordinate svoje pozicije sa pametnog telefona
  • u planinama su ponekad su slabi signali baznih stanica i te uspostavljanje mobilne govorne veze nije moguće ili se prekida, ali slanje SMS prolazi i uz slabiji signal

 

Planinarima, izletnicima i turistima koji obilaze hrvatske planine preporučujemo besplatnu aplikaciju Hrvatskog planinarskog saveza koju možete pruzeti klikom na: LINK

Osim što pruža potrebne informacije o hrvatskim planinama, aplikacija je namijenjena i povećanju sigurnosti korisnika. U slučaju opasnosti korisnik može saznati gdje se nalazi najbliža planinarska kuća ili sklonište, saznati svoj položaj, lokacije vrhova i dr. Na interaktivnoj karti može očitai i zemljopisne koordinate svog položaja što je važno u slučaju poziva u pomoć.

Visokim planinama smatramo područja iznad 2500 n/m.

Osim gore navedenih savjeta za planinarenje, prilikom odlaska u visoke planine dobro je uvažavati i sljedeće savjete:

  • steknite iskustvo u nižim planinama prije nego se upustite u planinarenje iznad 2500 n/m
  • za uspon na visoke planine potrebno je poznavanje osnovnih alpinističkih tehnika te korištenja standardne opreme za samoosiguranje na zahtjevnijm putevima i feratama
  • opremite se sa svom preporučenom obućom, odjećom, opremom, zaštitnim sredstvima i lijekovima za uspone na visoke planine, ali pazite da naprtnjača ne postane preteška
  • proučite detaljno svoj cilj ili se o njemu informirajte kod iskusnijih
  • uspjeh, ali i sigurnost uspona uvelike ovisi o fizičkoj i psihičkoj pripremljenosti
  • na većim visinama bitno je povećana potrošnja kalorija te je potrebno unositi hranu bogatu energijom (visokokaloričnu) i lako probavljivu
  • sve što radite na visini bit će vam teže nego ispod 2500 metara nadmorem, a kako se ide naviše taj se osjećaj pojačava
  • posebna pozornost treba biti usmjerena na činjenicu da nakon svakih 100 visinskih metara temperatura zraka pada (ovisno i o nekim drugim uvjetima) od 0,65 do 1⁰C
  • kod penjanja na sve veću visinu vaše se tijelo nema vremena prilagoditi sve manjem tlaku, odnosno manjku kisika, prisiljeni ste brže disati da biste to nadoknadili, zato se treba penjati postupno, odnosno pokušati aklimatizacijom tijelo prilagoditi manjku kisika u zraku
  • trebate znati prepoznati simptome visinske bolesti (najčešće vrtoglavica, glavobolja, mučnina, nedostatak apetita ili opća slabost), a ovisno o njihovom intenzitetu i prekinuti uspon ako je potrebno te se spustiti se na niže visine
  • važno je cijelo vrijeme biti hidriran, jer uz sve ostale razloge do dehidracije dolazi i zbog nižeg tlaka (čak ako se ne krećete i znojite, već boravite u nekom planinarskom domu) te trebati unositi dovoljno tekućine tijekom cijelog dana
  • ponesite svu potrebnu opremu. cepin i dereze osnovna su oprema za kretanje po planinama u snježnim uvjetima, a oni se mogu očekivati i ljeti iznad 2500 n/m, te ih treba planirati na svaku zahtjevniju turu. Također za područja gdje su i ljeti moguće lavine treba ponesti lopatu, sondu i lavinski primopredajnik (Ortovox, Pieps i sl…) upoznajte se i izvježbajte rad s lavinskim primopredajnicima jer oprema ima smisla samo ako je imaju svi članovi grupe te ako su izvježbani u korištenju ove opreme
  • dolazak na vrh je tek pola puta
  • u Hrvatskoj nema planina iznad 2500 m, iako neki od ovih savjeta su dobrodošli za planinarenje zimi na našim višim planinama (Velebit, Biokovo), i navedeni savjeti odnose se na planinarenje u Alpama čiji su vrhovi česti ciljevi naših planinara
  • u svim državama EU pa tako i onima gdje su Alpe (i u Švicarskoj) besplatni telefonski broj za hitne slučajeve je 112

Penjanje

Završena sportsko-penjačka ili alpinistička škola jedan je od uvjeta za sigurno bavljenje ovom aktivnošću.

Prilikom penjanja pazite na sljedeće:

  • nosite kacigu
  • uvijek provjerite svoju i partnerovu opremu
  • koristite samo opremu s adekvatnim certifikatima (UIAA-CE)
  • ne koristite aluminijsku i željeznu opremu (karabineri, spravice za osiguravanje koja je pala s visne
  • informirajte se o smjeru kojeg planirate penjati (visina, težina, potrebna oprema, skice).
  • komunicirajte sa svojim partnerom
  • ne pijte alkohol prije ili za vrijeme penjanja

Skijanje, turno skijanje i sanjkanje

Istraživanja su dokazala da se 60% ozljeda može spriječiti ako skijaši i sanjkaši samo pročitaju upute za prevenciju istih.

Na temelju dugogodišnjeg skijaškog iskustva i iskustva iz akcija spašavanja gorski spašavatelji vam savjetuju:

  • odaberite stazu koja je u skladu s vašim skijaškim znanjem
  • ne zaustavljajte se i ne odmarajte se na sredini staze, već sa strane
  • održavajte tjelesnu kondiciju
  • Redovno servisirajte svoju skijašku opremu
  • poštujte oznake o zabrani sanjkanja na skijaškim stazama
  • sanjkajte se na za to određenim mjestima

10 pravila Međunarodne skijaške federacije (International Ski Federation – FIS) o sigurnosti na skijalištima

  • skijaš se mora ponašati tako da ne naškodi i da ne ugrožava druge skijaše ili boardere
  • brži skijaš mora izabrati svoju putanju tako da ne ugrožava skijaša ispred sebe
  • prilikom obilaženja, brži skijaš mora ostaviti dovoljno prostora sporijem skijašu
  • brzinu vožnje skijaš mora prilagoditi svojemu znanju, situaciji na stazi i gustoći prometa ostalih skijaša
  • skijaš koji siječe stazu mora prvo provjeriti promet na stazi te se uvjeriti da može nesmetano prijeći na drugi kraj staze
  • skijaš se ne smije zaustavljati na nepreglednim mjestima na stazi, na prijelomnicama, dijelovima sa slabijom vidljivošću i uskim prijevojima
  • za penjanje i hodanje po stazi skijaš isključivo treba koristiti dobro vidljiv rub staze
  • skijaš mora poštovati oznake, upozorenja i prometne informacije na skijalištu
  • u slučaju nesreće svaki je skijaš dužan sa skijama označiti mjesto nesreće te po potrebi pozvati gorsku službu spašavanja te hitnu pomoć
  • svaki skijaš je dužan, po zahtjevu odgovorne osobe na skijalištu, pokazati svoju ski kartu te osobne isprave

Savjeti za turno skijanje:

Osnovni preduvjet za sigurno bavljenje turno skijanjem, uz dobru fizičku kondiciju i znanje skijanja, je završena turno skijaška, alpinistička ili visokogorska škola u nekom od planinarskih društava. Škola je potrebna kako bi stekli temeljna znanja i vještine potrebne za kretanje po planinama u snježnim uvjetima. Ovdje su navedeni samo osnovni savjeti koji nikako ne mogu zamijeniti pohađanje specijalističkih tečajeva.

Prije odlaska na turu:

  • vodite računa o stanju i ispravnosti vaše opreme, da vas ne bi iznevjerila u neželjenom trenutku
  • prilikom odabira ture vodite računa da po težini bude u skladu s vašim mogućnostima
  • prije odlaska na turu koju ne poznajete proučite opis u literaturi, te ju unaprijed upoznajte na karti da bi mogli predvidjeti kakve vas teškoće očekuju
  • obavezno pratite vremensku prognozu i izvještaj o stanju snježnog pokrivača za područje na kojem planirate turu. Odabir ture uskladite s ovim podatcima, a u slučaju nepovoljnih uvjeta (visok stupanj opasnosti od lavina, predviđena velika količina padalina i sl.), turu je najbolje odgoditi
  • ako je moguće, raspitajte se o uvjetima na turi kod turno skijaša koji su je nedavno prošli. U ovu svrhu vrlo su korisne turno-skijaške Internet stranice
  • ponesite svu potrebnu opremu, cepin i dereze su osnovna oprema za kretanje po planinama u snježnim uvjetima, te da ih trebate ponijeti na svaku zahtjevniju turu, obavezna oprema je i torbica prve pomoći, lopata, sonda i lavinski primopredajnik (Ortovox, Pieps i sl…), upoznajte se i izvježbajte rad s lavinskim primopredajnicima jer oprema naravno ima smisla samo ako je imaju svi članovi grupe, te ako su izvježbani u korištenju ove opreme
  • mobilni telefon je također obavezna oprema, raspitajte se prije ture o brojevima telefona gorske službe spašavanja za područje gdje planirate turu

    Na turi:

  • Izbjegavajte ići na ture sami. Ako se već odlučite na samostalan odlazak na turu, izaberite ture koje su popularne među turno skijašima i gdje je veća vjerojatnost da vam netko može priskočiti u pomoć u slučaju nezgode.
  • Na turu krećite dovoljno rano, da bi u slučaju nepredviđenih teškoća imali dovoljnu rezervu vremena. U popodnevnim satima, a zbog viših temperatura, povećana je opasnost od lavina. U slučaju slabe vidljivosti od ture je najčešće najbolje odustati.
  • Brzinu kretanja prilagodite najsporijem članu ekipe. Držite se u grupi i izbjegavajte nepotrebno iscrpljivanje. Imajte na umu da vam u slučaju nezgode može zatrebati dodatna snaga za pomoć unesrećenom ili odlazak po pomoć.
  • Turnoskijaški spust najbolje je planirati po smjeru uspona, jer na taj način izbjegavate opasnost da prilikom spusta naiđete na neugodna iznenađenja kao što su: led, lavinozne padine, nedostatak snijega, strmi skokovi i stijene.
  • Padine koje ocijenite potencijalno lavinoznim, prelazite jedan po jedan, a nikako u grupi. Također u takvim prilikama oslobodite sigurnosne vezice na skijama i skijaškim štapovima.

Speleologija

Speleologija je lijepa, ali i potencijalno opasna aktivnost koja može dovesti do nesreće. Zbog toga svima koji se namjeravaju baviti ovom aktivnošću preporučujemo završavanje speleološkog tečaja u nekoj speleološkoj udruzi i osposobiti se za kretanje po speleološkim objektima (penjanje i spuštanje po užetu) postavljanje užeta u jamama, samospašavanje i sl.

Uvježbanost i osposobljenost:

Redoviti odlasci u speleološke objekte, kao i redovito uvježbavanje speleoloških tehnika i tehnika samospašavanja, osnovni su preduvjeti sigurnog bavljenja speleologijom. Ako ste imali dulju pauzu, a namjeravate ponovno ići u jame, ponovite sve speleološke tehnike na stijeni na dnevnom svjetlu uz iskusnog speleologa

Prije odlaska u speleološki objekt:

  • Recite svojoj obitelji ili prijateljima u koji speleološki objekt idete, gdje se nalazi i koliko se namjeravate zadržati, kako bi oni u slučaju nepojavljivanja mogli alarmirati Gorsku službu spašavanja. Prilikom odabira speleološkog objekta vodite računa o svojoj psihofizičkoj pripremljenosti i tehničkoj osposobljenosti. Upoznajte se s hidrološkim značajkama objekta i pratite vremensku prognozu, npr. u proljeće i jesen kad su najobilnije oborine nemojte ići u ponore ili polupotopljene speleološke objekte.
  • Ako se radi o posjetu, preporuča se dobro proučiti morfologiju objekta, poznavati članove ekipe, procjeniti duljinu boravka te prema tome osigurati potrebnu tehničku opremu, rezervnu odjeću, hranu te eventualno opremu za bivakiranje.
  • U morfološki komplicirane speleološke objekte (podzemne labirinte), npr. u špiljski sustav Đulu Medvednicu, Jopićevu špilju, Špilju u kamenolomu Tounj i sl. idite ukoliko imate nacrt, iskustvo u podzemnoj orjentaciji ili u pratnji iskusnih speleologa.
  • Ako se radi o istraživanju treba proučiti literaturne podatke, ukoliko postoje, o speleološkim objektima u okolnom području. Na osnovu toga odrediti količinu tehničke opreme, eventualne opreme za bivakiranje u podzemlju, boravak u baznom logoru te potrebe rezervne opreme i hrane.

U speleološkom objektu:

  • Kretanje u podzemlju prilagodite najsporijem članu ekipe.
  • Vodite računa da uvijek imate rezervnu rasvjetu.
  • Za rezervnu rasvjetu preporučamo LED rasvjetu zbog njezine dugotrajnosti.
  • Ako ste ostali bez svjetla nemojte se kretati već čekajte nekog iz ekipe da vam osvjetli prostor.
  • Uvijek sa sobom, kod duljih boravaka, nosite rezervnu odjeću, rukavice, čarape i astrofoliju.
  • U speleološke objekte, posebno većih dimenzija, trebaju ići minimalno tri osobe, ukoliko se jedna unesreći, druga ostaje s njom, a treća odlazi po pomoć.
  • Koristite standardnu speleološku odjeću (PVC ili Cordura kombinezone, pododjela od fleece materijala, isključivo sintetičko rublje, te fleece čarape ili ronilačke šlapice, kao i gumene rukavice) jer ona omogućuje ugodniji, dulji i sigurniji boravak
  • Uz standardnu osobnu opremu (pojas, croll, bloker sa stremenom, descender, pupčanu vrpcu i nekoliko karabinera) nosite zamku od 5 m i koloturu.
  • Uvijek ponesite torbicu prve pomoći
  • Vodite računa o tome da se pothlađivanje (hipotermija) u speleološkim objektima događa gotovo uvijek i da je vrlo važno kvalitetno utopliti sebe i/ili unesrećenu ili iscrpljenu osobu dok čekate. Hipotermija je smrtno opasna.
  • Ako morate čekati dulje vrijeme u podzemlju sjednite na transportnu vreću ili na nešto što će izolirati tijelo od podloge i zagrnite se astrofolijom.
  • U speleološkim objektima sa snijegom i ledom (jame na Velebitu, Dinari, Biokovu i sl.) pazite na zaleđenu užad (koristite obavezno dodatni karabiner uz descender pri spuštanju), padanje i odlamanje leda, smrzotine prstiju ruku i nogu.

Ako špiljarite izvan granica Republike Hrvatske uz sve navedene savjete vodite računa i o sljedećem:

  • Javite se lokalnoj speleološkoj udruzi ili Nacionalnom savezu. Za posjet pojedinim speleološkim objektima potrebno je ishoditi suglasnost i odobrenje.
  • Provjerite postoji li u području na kojem želite istraživati speleološke objekte opasnost od histoplazmoze – gljivične infekcije do koje dolazi udisanjem spora gljive Histoplasmosa capsulatum koja se nalaze u prašini, izmetu ptica ili šišmiša – simptomi bolesti slični su tuberkulozi.
  • Provjerite postoji li opasnost od bjesnoće – u tropskim špiljama prenosnici su često šišmiši.
  • Prije odlaska u egzotična područja morate se posavjetovati s liječnikom u Imunološkom zavodu kako biste dobili upute o mogućim potencijalnim bolestima (žuta groznica, malarija, tifus, tetanus i sl.), o preventivi i cjepljenju.
  • Imajte na umu da je spašavanje iz speleoloških objekata logistički (velik broj spašavatelja i opreme), tehnički i fizički vrlo zahtjevno te da može trajati satima pa i danima.

Aktivnosti na vodi

Voda je osnovna životna potreba čovjeka, ali zbog opasnosti koje vrebaju u i na rijekama, potocima, jezerima i morima lako može postati naš ''neprijatelj''.

Aktivnosti na vodi:

  • Poštujte vodu (rijeke, jezera, more) i budite svjesni opasnosti
  • Nikad se sami ne upuštajte u aktivnosti na vodi.
  • U vodu ulazite postepeno, pogotovo za vrućih i sparnih dana
  • Informirajte se kod lokalnih sportskih klubova i čuvara prirode
  • Proučite planiranu dionicu, naročito opasna mjesta kao što su kanjoni, kaskade, sedrene barijere i vodopadi.
  • Izbjegavajte aktivnosti na vodi za vrijeme nabujalog vodostaja i poplava te noću.
  • Pratite vremensku prognozu. Nagle padaline znatno mogu podići vodostaj
  • Ne konzumirajte alkohol za vrijeme ili prije aktivnosti na vodi.
  • Nakon izlaska iz vode dekontaminirajte se dezinfekcijskim gelovima.
  • Koristite zaštitnu sigurnosnu opremu – kacigu i prsluk za plutanje.
  • Pri planiranju humanitarnih, sportskih i komercijalnih manifestacija gdje sudjeluje veći broj sudionika obavezno uključite stručne spašavatelje na vodi te licencirane vodiče (skipere), obavijestiti dežurni tim hitne medicinske pomoći na terenu, prijaviti skup policiji te zatražiti dozvolu od nadležne Lučke kapetanije. Ukoliko se krećete vodenim površinama uz državnu granicu obavezno najavite svoju rutu kretanja policijskoj postaji nadležnoj za to područje.
  • U slučaju bilo kakvog nesretnog događaja ili problema odmah nazovite centar 112, odredite lokaciju, opišite što se dogodilo i navedite broj sudionika – nikako nemojte kretati u komplicirane samostalne akcije spašavanja bez stručnog nadzora.
  • Ne zagađujte vodu.

Speleoronjenje

Hrvatska gorska služba spašavanja u svom sastavu ima timove osposobljene za spašavanje u speleološkim i potopljenim objektima. Ukoliko dođe do nesreće u nekom od takvih objekata bez odgode kontaktirajte HGSS preko jedinstvenog broja za hitne slučajeve 112.

  • U potopljenim speleološkim objektima smiju roniti samo obučeni i certificirani speleoronioci jer speleoronjenje nije za ronioce otvorenih voda ma kako iskusni oni bili,
  • ronjenje u potopljenim speleološkim objektima u Hrvatskoj treba shvatiti krajnje ozbiljno te prema tome planirati uron ili ekspediciju. Potopljeni objekti kod nas su često muljeviti, kompleksni te duboki i hladni,
  • ne precjenjivati vlastite mogućnosti i sposobnosti i ne podcjenjivati uvjete te morfologiju i dubinu za posjet ili istraživanje planiranog potopljenog speleološkog objekta,
  • u Hrvatskoj, za ronjenje ili istraživanje u pojedinim potopljenim speleološkim objektima moraju se ishodovati potrebne dozvole od javne uprave nadležne za područje gdje se lokalitet nalazi,
  • u slučaju nesreće ostanite koliko je moguće pribrani te nazovite 112 , opišite gdje ste, što se dogodilo i koliko je ljudi u pitanju. HGSS je jedina služba u Hrvatskoj koja ima obučeni, specijalizirani speleoronilački tim za spašavanje iz potopljenih speleoloških i nadsvođenih objekata.

Brdski biciklizam

Savjeti za sigurnost navedeni u ovom tekstu namijenjeni su svim aktivnim brdskim biciklistima, bez obzira na granu brdskog biciklizma kojom se bave ili razinu posvećenosti koju ulažu u ovaj sport.

Bez obzira na mnoge subjektivne i objektivne opasnosti koje su sastavni dio ovog sporta, pravilnom edukacijom i usvajanjem određenih pravila, mnoge od njih moguće je smanjiti. Na taj način doprinosite vlastitoj sigurnosti, ali i sigurnosti cijele grupe.

S većom razinom svjesnosti svih mogućih scenarija nesreće i ispravnim reagiranjem s potrebnom opremom i znanjem, moguće je zbrinuti unesrećenu osobu i spriječiti daljnje ozljede do dolaska interventnih službi. U najboljem scenariju, zbrinut ćete unesrećenog za nastavak vožnje.

Pojedinačna vožnja

  • informirajte druge o vašem planu vožnje i okvirnom vremenu dolaska ili koristite Google Location Sharing ili sl. aplikaciju s osobom od povjerenja koja će moći pratiti vaše kretanje
  • osnovna prva pomoć
  • zviždaljka (na mjestu gdje je lako dostupna)
  • puna baterija na mobitelu
  • crash senzor (npr. ANGi)/ biciklističko računalo spojeno na vaš mobitel sa opcijom pozivanja preddefiniranog korisnika
  • naučite koristiti funkcije GPS uređaja da možete pročitati koordinate vaše lokacije ili
  • instalirajte na mobitel jednu od besplatnih aplikacija koja prikazuje vaše trenutne koordinate
  • uvijek nosite sa sobom nešto slatko (čokoladicu, bombon i sl.) i nešto slano (npr. malo soli)
  • tablete za alergiju ukoliko ste alergični, a dodatna preporuka je da se konzultirate sa svojim liječnikom i nosite tablete za ublažavanje alergijske reakcije u slučaju uboda stršljena, pčele ili sl.
  • ukoliko imate neku bolest (npr. dijabetes, problem sa srcem, epilepsiju ili sl.) i/ili pijete neophodne lijekove, napišite to na komad papira koji možete uložiti u svoju prvu pomoć da kao informacija budu dostupni kod spašavanja

Grupna vožnja

  • informirajte članove grupe ukoliko imate neku bolest i/ili uzimate neophodne lijekove i pazite da u tom slučaju Vaši lijekovi budu na dostupnom i poznatome mjestu

OPĆENITO:

  • učlanite se u lokalni klub da čujete savjete iskusnijih članova
  • naučite koristiti svu opremu u vašoj prvoj pomoći
  • educirajte se o pružanju prve pomoći/investirajte u dobru knjigu prve pomoći/vježbajte
  • unutar kluba kontaktirajte lokalnu Stanicu Gorske službe spašavanja zbog organizacije prezentacija, edukacija i predavanja o prvoj pomoći i HGSS-u
  • vizualizirajte moguće scenarije i način na koji bi ih vi najbolje riješili u udobnosti svojeg doma

Primjer preporučene prve pomoći za MTB

  • Svaka funkcionalna prva pomoć mora minimalno sadržavati:
  • nitrilne zaštitne rukavice (kojima ćete zaštititi sebe od kontaminacije)
  • prvi zavoj
  • par sterilnih kompresa/gaza
  • zavoj
  • par flastera različitih veličina
  • astrofolija (zaštita unesrećenog od vanjskih atmosferskih utjecaja)
  • ostalo (lijekovi, podaci o osobi)