HGSS

Mjesec dana angažmana HGSS-a na potresom pogođenim područjima

31 dan, toliko je vremena prošlo od razornog potresa koji je pogodio Banovinu. Toliko su dugo HGSS-ovi timovi uključeni u obavljanje 2657 intervencija na potresom pogođenim područjima.

29. prosinca 2020. u 12 sati i 19 minuta Banovinu je pogodio razoran potres, epicentar je bio nedaleko od Grada Petrinje. Pročelnik HGSS-a odmah je oformio virtualni zapovjedni centar, naložio mobilizaciju svih raspoloživih resursa. Od timova je očekivana spremnost da osiguraju kontinuitet rada i samodostatnosti na terenu za sljedeća 72 sata. Istovremeno iz područja stanica HGSS-a upućuju se interventni timovi s terenskim vozilima, zapovjedna vozila i sva potreba tehnička oprema za traganje i spašavanje iz ruševina te logistika.

Na područje pogođeno potresom pristigla su 192 člana HGSS-a, iz 19 stanica HGSS-a i 14 potražnih pasa, a ostalih 6 Stanica HGSS-a je dignuto u najveći stupanj pripravnosti kako bi odmah po dojavi mogli krenuti prema Petrinji. Na parkiralištu trgovačkog centra Lidl oformljena je baza operacija HGSS-a s četiri zapovjedna vozila.

Timovi su odmah dobivali jasne zadaće: potraga za zatrpanim osobama u ruševinama, spašavanje i zbrinjavanje unesrećenih, evakuacija stanovništva, transport bolesnika, obilazak terena, prikupljanje informacija, pružanje prve pomoći, transport osoba, transport dobara (voda, hrana, deke, odjeća, agregat) za sljedećih 12 sati. Petrinja i okolna naselja pretraživana su bespilotnim sustavima s termovizijskim kamerama.

Uz pomoć potražnih pasa (timova) HGSS-a pronađeno je 6 ljudi. Dok su sveukupno spašavatelji iz ruševina izvukli njih 10.

U cijeloj katastrofi veliku ulogu u planiranju i analizi svoj doprinos je dao HGSS-ov odjel bespilotnih sustava. Pomoću bespilotnih letjelica odrađeno je mapiranje potresom pogođenog područja ukupno 3030 hektara. Na temelju dostavljenih snimki geodetski fakultet je izradio DOF područja. A svi podaci su dani na korištenje svim relevantnim institucijama koje rade na potresom pogođenim područjima. Snimke su ustupljene i Europskom sustav za analiziranje katastrofa, s obzirom na nisku naoblaku nisu u mogućnosti bili snimanja odraditi pomoću satelita.

Članovi HGSS-a su u razdoblju od 29. prosinca 2020. do 29. siječnja 2021. obavili 2657 intervencija.

Uloga potražnih pasa je izuzetno bitna u ovakvim katastrofama. Prilikom potrage i spašavanja u potresima potražni psi moraju ići prvi i pretraživati područje, a tek nakon što pas detektira lokaciju unesrećenih dolaze timovi za izvlačenje iz ruševina. Naših 30 potražnih pasa iz cijele Hrvatske u svakom trenutku spremno je krenuti bilo gdje u akciju spašavanja. Tijekom obavljanja zadaća u Petrinji, naši potražni timovi su odradili još 5 potraga na području Hrvatske. Priča o potražnim psima unutar HGSS traje još od 1997. godine nakon jedne uspješne potrage za narednikom Oružanih snaga UK-a. U potražne timove ulažemo jako puno vremena i energije, dio smo IRO-a koji je pod ingerencijom UN-a i po pitanju potražnih pasa (timova) prednjačimo u ovom dijelu Europe, a naša znanja prenosimo i dalje. Htio bih još naglasiti da su potražni timovi sastavljeni od vodiča i psa, uvijek ističemo to kao jednu cjelinu, niti pas može raditi bez vodiča i obratno. Potrebno je međusobno povjerenje, vodič mora kod psa prepoznati i najmanju reakciju da je pas detektirao određeni miris. Pas mora biti i dovoljno samostalan i dovoljno usmjerljiv. Ta dva momenta moraju balansirati. Niti jedan moment ne smije previše oscilirati.” – rekao je dopročelnik HGSS-a Neven Putar

Spomenimo da su GSS-ovci spašavali i u 1962. u potresu u Makarskoj, ali i 1969. godine u Banja Luci.

U 70 godina postojanja možda i zahvaljujući tisućama dosadašnjih, vrlo teških zadaća i gotovo svakodnevnom iskustvu suočavanja s pojedinačnim ljudskim dramama i tragedijama, tragajući za načinom kako odmah, bez odgode biti najučinkovitiji i najspasonosniji, HGSS je izrastao u autentični nacionalni i međunarodni resurs za takve situacije. Kroz 70 godina izbrusio je veliku sposobnost i iskustvo da učinkovito djeluje unatoč svemu i zahvaljujući svemu. Još prije 71 godinu naši osnivači, svjesni vrijednosti onoga što možemo, preuzeli odgovornost da tu sposobnost stave na raspolaganje uvijek i svima kojima ona može pomoći. Sjećam se brojnih akcija s desecima mrtvih i ozlijeđenih, autobusa ili vlakova u provalijama, zametenih sela, nesreća u rudnicima, naravno i katastrofalnih i drugih poplava na području cijele Hrvatske. Svi GSS-ovci prije nas, nikad nisu zatomili svoj poriv da budu korisni i pomažu ljudima i narodu, uvijek kada se treba i kada se može. Jedna od većih akcija bile su i poplave u Zagrebu 1964 godine, kada su naši prethodnici pomagali građanima Zagreba. O potresima u Banja Luci 1969. i Makarskoj 1962. te angažmanu članova GSS-a mogu pričati samo temeljem priča koje sam čuo od starijih kolega, tada GSS nije bio prepoznat kao organizirana snaga, djelovanje je bilo individualno i sporadično, ali sa srcem. Htio bi još naglasiti da svake godinu se trudimo da tu sposobnost unaprijedimo barem za jedan promil. Baš onaj promil koji može biti presudan za nečiji život. Ono čime se bavimo, a to su ljuski životi ne trpi drugačiji pristup.” – rekao je dopročelnik HGSS-a Vinko Prizmić

Područje Banovine pokriva HGSS Stanica Novska – ispostava Sisak. Potres nije zaobišao niti domove naših HGSS-ovaca, a i prostor ispostave Sisak pretrpio je značajna oštećenja.

Uloga Komisije za potrage i lavine i mene kao pročelnika uslijed velikih katastrofa kao što su poplave, potres na Baniji i ostale ugroze je operativne prirode. U takvim trenucima komisija organizira i upravlja timovima na terenu uz pomoć resursa HGSS-a. Kako je potres zadesio i Sisak u kojem pod stanicom Novska djeluje HGSS Ispostava Sisak, veliki broj članova pretrpio je značajna oštećenja na svojim domovima. Bez obzira štetu nastalu na vlastitim domovima, članovi Ispostave Sisak su među prvima stigli u Petrinju te sudjelovali u izvlačenju zatrpanih osoba zajedno s Vatrogascima i djelatnicima HMP.
Prvi timovi HGSS-a stigli su Petrinju unutar sat vremena od samog potresa, prioritetni zadatak je bio pretraživanje srušenih zgrada s našim K9 timovima u potrazi za zatrpanim osobama u kojem sam i sam sudjelovao kao vodič potražnog psa. K9 timovi su u prvih par sati pronašli 6 zatrpanih osoba u Petrinji, Žažini i u Majskim poljanama, Drugi prioritet je bio organizacija Baze za što brže djelovanje ostalih članova HGSS-a.
Iskustva iz velikih potražnih akcija kao i iskustva s poplava u Gunji 2014. i Jasenovcu 2018., uvelike su pomogla voditeljima potraga u katastrofi na Baniji jer su naučeni brzo donositi odluke, prepoznati prioritete, organizirati veliki broj ljudi u kratkom vremenu te jasno objasniti timovima koji izlaze na teren koji su njihovi zadaci. U početku su se odluke morale brzo donositi jer nije bilo puno informacija o jasnim razmjerima potresa kao i zahvaćenom području koje je pa su se timovi, kako su pristizali, slali po okolnim selima u izviđanje uz pratnju K9 timova za slučaj da naiđu na srušene objekte u kojima se nalaze zatrpane osobe. Na osnovu povratih informacija koje su ekipe prikupile prilikom izviđanja slagali smo prioritete za daljnja djelovanja.
HGSS je već istu noć krenuo u sustavno obilaženje sela i zaselaka Banije uz pružanje pomoći lokalnom stanovništvu u pokrivanju krovova zaštitnim folijama, razvoženju hrane i ostalih potrepština, saniranje ozljeda i prijevoz ozlijeđenih do bolnice kao i ostalim vrstama pomoći.
U suradnji s kolegama iz drugih žurnih službi kao i volonterima alpinistima i speleolozima odmah se krenulo i s uklanjanjem direktnih opasnosti koje su u obliku srušenih dimnjaka i zabatnih zidova prijetile sa zgrada i kuća i ugrožavala ljudske živote ili susjedne objekte.
Paralelno uz uklanjanje dimnjaka te pomoć i opskrbu lokalnom stanovništvu sudjelovalo se u evakuaciji vrijednih predmeta i arhive iz državnih, županijskih i gradskih objekata uz suradnju s nadležnim institucijama. Aktivnosti HGSS-a u opskrbi i pomoći lokalnom stanovništvu, mjesec dana nakon potresa i dalje traju.
Nažalost, uslijed potresa jako su stradale i prostorije HGSS-a u Sisku čije su krovište članovi Ispostave Sisak uspjeli tek treći dan privremeno pokriti zaštitnim folijama kako bi sačuvali opremu za spašavanje i ostali inventar. Dio voznog parka Stanice Novska koji se nalazi u Ispostavi Sisak također je pretrpio oštećenja uslijed korištenja u intervencijama na potresu zahvaćenom području.
Ispostava Sisak broji 16 članova koji su u 2020 odradili 5372 sata volontiranja u 265 aktivnosti od kojih su najbrojnije potrage, osiguranja na području SMŽ, intervencije i spašavanja. Kao dugogodišnji voditelj ispostave Sisak nadam da ćemo kroz godinu dana uz pomoć HGSS-a, lokalne uprave kao i županije SMŽ obnoviti naše prostorije u skladu s važećim protupotresnim propisima.
Nadam se da će HGSS u Sisku napokon dobiti kvalitetnu bazu za brzo djelovanje u aktivnostima spašavanja ljudi i imovine na području Banije, Sisačko Moslavačke županije kao i području cijele Republike Hrvatske. ” – Rekao je Branislav Grubić, pročelnik Komisije za potrage i lavine, ujedno i dopročelnik HGSS Stanice Novska

Ovaj potres je bio jedan od najvećih izazova za moderni HGSS.

Zbog puno faktora ovo je bio jedan od najvećih izazova za HGSS. Potres smo dočekali spremni, o tome nam govore konkretne brojke i spašeni životi. To nije ništa iznenađujuće jer izuzetno puno vremena ulažemo u vježbe i edukacije naših članova. HGSS je temeljna operativna snaga sustava Civilne zaštite, a i sustava domovinske sigurnosti, iako je naše primarno djelovanje na teško pristupačnim terenima, naše specijalističko znanje je bilo primjenjivo gotovo svugdje, od pružanja medicinske skrbi, rada na visini, obilaska područja terenskim vozilima i sl. Naravno ne možemo ne spomenuti naše potražne timove i vrhunske pse koji su odradili vrhunski posao.

Ovaj potres svojim trajanjem i količinom angažiranih resursa može se može usporediti s poplavama u Županjskoj Posavini, ali bitno je naglasiti da je ovo katastrofa kakvu moderna Hrvatske ne pamti i daleko je većeg obima. HGSS kontinuirano radi po pitanju katastrofa i velikih akcija, pripremamo se za europske module Civilne zaštite, radimo s IRO organizacijom. Naravno da smo u praksi uvidjeli da određene stvari u ovolikim događajima u našem sustavu možemo promijeniti i unaprijediti. Ovaj potres nam je dao veliko iskustvo i ukazao na neke moguće napretke. Vršit ćemo određene prilagodbe jer je svima jasno da se velik dio stvari s kojima smo se susreli ne mogu predvidjeti na vježbama, koliko god one realne bile.

Ovo je za mene kao pročelnika bilo izuzetno izazovno, zahtjevno i teško. Sva sreća da HGSS ima odlične i kvalitetne ljude koji su odradili odličan posao, a naravno i dalje ga odrađuju. Paralelno s ovim imali smo dežurstva i akcije diljem RH, njih smo obavljali bez problema. Sve to potvrđuje da imamo kvalitetnu službu i kako sam već spomenuo, iznimno kvalitetne i dobre ljude. Kad imamo takve ljude nije mi biti problem na čelu ove službe.” – rekao je pročelnik službe Josip Granić

HGSS sve svoje zadaće odrađuje uz zajedničku suradnju s vatrogascima, policijom, HCK, hitnom medicinskom pomoći, vojskom, Civilnom zaštitom i svim ostalim volonterima i organizacijama koji su se stavili na raspolaganje.

Zahvaljujemo mnogobrojnim donatorima na nesebičnoj pomoći, posebno Lidlu na ustupanju prostora za bazu i vodi, te Francku na donaciji kave aparata, kave čajeva i kuhala za okrepu spašavatelja.

Još članaka